Kod adaptacija, jedna od prvih dilema je koji pod izabrati. I zato krećemo u malu škola uređenja – prva lekcija: podovi. Zašto ipak odabrati parket?
Već danima gledam praznu mesnicu u mojoj zgradi i maštam o tome kako bi bilo divno pretvoriti ju u svoj ured. Kućni ured koji je ekstenzija mog dnevnog boravka. Dnevni boravak kada mi se ne da penjati gore na kat. Mjesto gdje ću u miru pisati, birati slike, uređivati ovaj D blog. Mjesto gdje ću držati sve moje drage knjige, vaze, posude, lampe, stolice… jer koliko god moj stan bio velik i pametno osmišljen s gomilom ormara, polica, skrivenih kutaka za držanje stvari, toliko je to ništa prema invaziji dječjih igračaka s kojim smo napadnuti sa svih strana i koje se množe i množe iz dana u dan. Kao da imaju svoj, neki paralelan život.
I zato maštam o mesnici. O svom kutku u kojem imam malo mira.
Ali da vi vidite taj odvratan pod. Te odvratne zidove s ukoso postavljenim najjadnijim bijelim pločicama i prst debelim fugama… To može biti izazov samo nekome poput nas, ljudima koji vole clean startove i adaptacije.
Svaka adaptacija je izazov. A nakon dobrog projekta, ključno je odabrati dobar pod.
Što bih mogla odabrati za svoju D mesnicu.
Obično se podovi dijele na: drvene, keramičke, kamene, tekstilne i epoksidne podove. I razne imitacije.
Što ja želim od poda? Želim da se lako čisti i održava, da je lijep, moderan, neutralan…
Pa, ajmo malo u proučavanje vrsta podova. Krećemo s najpopularnijim.
Drveni podovi
Drveni podovi su jednostavni za održavanje, te imaju dugi vijek trajanja. Drvene daščice mogu biti različitih veličina, obrade, vrste i boja…
Obično ih dijelimo na parkete i razne seljačke podove, a onda opet parkete na masive i gotove parkete.
Masivni parketi ili masivi su parketi koji su svojom cijelom debljinom od drveta, najčešće su deblji od gotovih parketa te se mogu nekoliko puta brusiti i obnavljati. Masivni parketi mogu biti različitih debljina, duljina i širina. Rade se od različitih vrsta drveta, o čemu ovisi i njihova tvrdoća.
Postoje tri razreda (klase) kvalitete: prva klasa je ona sa ujednačenom strukturom i bojom drveta, dok ostale klase imaju jače izraženije prirodne karakteristike drveta, kao što su godovi, kvržice i boja samog drveta.
U svom poslu vidjela sam na stotine „dizajnersko“ uređenih stanova. Svugdje gdje je parket bio isključivo iz prve klasa, bez godova i neravnina, često je izgledao kao laminat. Zato ponekad arhitekti savjetuju da kada kupujete parket uzmete kombinaciju različitih klasa i dobro ih promiješate, tada ćete dobiti jedinstven pod koji uistinu izgleda sjajno.
Razlikujemo tri osnove podvrste masivnih parketa: klasične, lam parkete i industrijski parket ili takozvani kant.
Klasični parketi mogu biti debljine od 10 do 22 mm, a najzastupljeniji su debljine 21 ili 22mm. Klasičan parket se proizvodi u raznim duljinama i širinama zavisno od proizvođača, te je najzastupljeniji u ugradnji parketa. Postoji dvije varijante završne obrade. Parketi koji se obrađuju nakon što su postavljeni, bruse se, lakiraju, bojaju ili ulje…
Druga varijanta, naravno nešto malo skuplja, je kada se parket prije postavljanja kompletno obrađuje u tvornici.
Drvo klasičnog parketa se zavisno od vrste drveta i proizvođača može termo tretirati ili pariti, što mu osim tamnije nijanse daje veću kvalitetu u odnosu na prirodan izgled.
Lam parket ili parket tankih daščica proizvodi se uglavnom u debljini od 10 mm, ali postoje i parketni elementi debljine od 6 do 15 mm. Širine se kreću između 40 i 55 mm, rjeđe do 70 mm. Dužine su od 200 do 800 mm.
Nekima se sviđa i industrijski parket ili kant. To je masivni parket sastavljen od manjih daščica koje se spajaju ljepljivim trakama u jedinice koje se lijepe na podove. Kant parket sastavljen je od manjih lamela, obično širine od 6 – 20 mm, debljine od 10 do 20 mm i dužine od 200 do 400 mm. Svaka lamela zbog svoje je uske širine drukčije boje, jer je drvo po svojoj prirodi i boji raznovrsno. Lamele se mogu slagati usporedno ili slučajno. Svijetli i tamni tonovi prepleću se u mozaiku boja, što daje eleganciju prostora.
Zbog svojih konstrukcijskih svojstava industrijski parket može se značajno opteretiti, te je primjeren za prostore kao što su dječji vrtići, restorani, poslovni prostori, no njegova upotreba radi povoljnije cijene često se koristi i u stambenim prostorima.
Osim masiva koje u pravilu morate brusiti, bajcati i lakirati na tržištu postoje i sve popularniji gotovi parketi. Njihova prednost u odnosu na masivni parket je brzo i jednostavno polaganje, te se praktički u roku od 24 sata parket može koristiti.
Gotovi parketi obično se sastoje iz nekoliko slojeva, pa mogu biti dvoslojni ili troslojni. Njihova površina je već unaprijed obrađena (obrušena i lakirana) te su nakon polaganja odmah spremni za upotrebu, no mogu se kupiti i polugotovi parketi koji su već obrušeni, pa ih je nakon postavljanja potrebno nanijeti završni premaz u obliku ulja, laka ili bajca. Obzirom da su već unaprijed tvornički obrađeni, gotovi parketi dulje vrijeme zadržavaju svoj prvobitni izgled.
Osim parketa, na tržištu postoje i drvene daske ili takozvani seljački podovi. Seljački pod je masivni pod napravljen od širokih dasaka dimenzija 110 do 200 mm i većih dužina, do dva metara. Njegova upotreba je najčešće u kućama i stanovima veće površine gdje se želi postići rustikalan dojam.
Bilo da je riječ o masivu, gotovom parketu ili o seljačkom podu, dilema koja uvijek postoji je koju vrstu drva odabrati.
Najsigurnija je opcija hrast. To je drvo našeg podneblja s dobrim karakteristikama u smislu tvrdoće i kvalitete, a može biti u svjetlijoj i tamnijoj varijanti. U posljednje vrijeme vrlo popularan je izbijeljeni hrast što znači da su daske izbjeljivane, tako da boja ostaje samo u porama čime se postiže da se i dalje vidi ljepota godova te se završno obrađuje bijelim uljem.
Tamnija boja hrasta može se dobiti bajcanjem ili termičkom obradom, dimljenjem.
Među popularnijim i kvalitetnijim vrstama drva je i tikovina koja je pogodna i za vanjske prostore, kao i za kuhinje i kupaonice i to prvenstveno zato što je otporna na vlagu.
Među kvalitetnija drva spada kanadski orah, mahagonij, javor, bambus, ariš, ebanovina, dok su jela, bukva, smreka i jasen ipak nešto mekša drva pa svakako treba izbjegavati hodanje u štiklama.
Pri slaganju safe play je kombinacija različitih duljina dasaka parketa (od 60 do 140 cm), te mat ili polumat varijanta laka koja djeluje puno elegantnije od onog sjajnog.
Cijene masivi obično već od 60 kuna, pa na gore. No, naravno tu treba uračunati i cijenu postavljanja, brušenja i lakiranja, pa to obično i u najjeftinijoj varijanti ispadne oko 200 kn po kvadratu koliko otprilike iznosi početna cijena gotovog parketa.
Postavljanje gotovog parketa obično stoji oko pedesetak kuna po kvadratu, no naravno cijene jako ovise od grada do grada, od majstora do majstora, od proizvođača do proizvođača. Kvaliteta nekada i ne opravdava cijenu, ali to znate i sami…
