Luka je mladi dečko koji se vratio u svoju rodnu Istru i uživa u radu na zemlji, stvarajući vrtove idealne za opuštanje. Kakvi vrtovi su sada “in”, kako pomiriti atraktivnost i funkcionalnost… porazgovarali smo s Lukom Ferenčićem
Vozim se Malagom i uz cestu rastu ogromna stabla fikusa, stelizija, monstera… biljki koje su kod nas sobne biljke i koje iziskuju brigu, znanje, pogodne uvjete za rast… Ondje to raste onako usput… uz automobile, pješake… praktički u kilometrima nasada uz cestu. Uistinu izgleda idilično.
Očito je da su takve biljke ondje autohtone i zato im ne treba posebna briga. Koje biljke su u Hrvatskoj autohtone, kakvi vrtovi se najviše traže, kako stvoriti ugođaj, pomiriti atraktivnost i jednostavno održavanje, što je “in”? O svemu tome porazgovarali smo s Lukom Ferenčićem, mladim dizajnerom vrtova i vrtlarom iz Pazina koji najviše uređuje vrtove u luksuznim vilama za najam.
BOBA: Prilično si aktivan na društvenim mrežama gdje na svom profilu Artemisia.hortikultura daješ korisne savjete za uređenje i održavanje vrtova. Kako si uopće krenuo u sve to?
LUKA: U uređenje vrtova zaljubio sam se dok sam studirao bilinogojstvo u Slavonskom Brodu, shvatio sam da me to zaista zanima i da sam se u toj branši pronašao. Nakon što sam se vratio u Istru radio sam u jednoj većoj tvrtki za uređenje na području Istre te se 2021. godine rodila želja da pokrenem nešto svoje. Imao sam iskustvo i iz prve ruke s terena, pratio što klijenti traže i žele od izvođača radova te što im je važno u izgledu i održavanju. U rujnu 2021. godine osnovano je društvo Artemisia d.o.o. (latinski naziv za pelin) koji je na neki način obiteljski projekt jer je sve realizirano uz veliku pomoć sestre i obitelji, a koji su mi i dan danas podrška u poslu. Ono u čemu najviše uživam je osmišljavanje budućih vrtova, predlaganje biljaka, savjetovanje, ali i sadnja te briga o biljkama. Nema boljeg osjećaja od onoga kad nakon nekoliko tjedana posjetiš vrt koji si osmislio, a dočeka te nasmiješeni vlasnik koji je u početku bio skeptičan kako će sve to izgledati. Također, drago mi je i kad dobijem pohvalu da klijent nije još imao osobu koja je na toj razini održavala vrt, to mi je potvrda da radim dobro i motivacija za dalje.
BOBA: Zelenilo stvara opuštajući ugođaj i potiče nas na odmor. Imam dojam da sve više ljudi to shvaća, posebice kod uređenja okućnica u vilama za odmor. Osjećaš li ti promjenu na terenu?
LUKA: Itekako, imam osjećaj da klijenti postaju sve više toga svjesni. Nedavno smo radili projekt Ville Margherita kraj Vodnjana, kontakt osoba je bio gospodin Silvano i ono što me kod njega oduševilo je promišljanje o tome koja će biljka u kojem trenutku budućim gostima Ville osigurati maksimalno opuštanje. Sviđa mi se taj način razmišljanja, da anticipiramo želje onih koji će boraviti u tom prostoru. Uređenje okućnica postaje sve više bitno i vlasnicima nekretnina, ali i gostima koji su ipak nešto zahtjevniji nego unazad nekoliko godina.
BOBA: Što je trenutno “in”?
LUKA: Ono što me posebno veseli je činjenica da nam se vraćaju autohtone vrste, ljudi shvaćaju da ne treba uvoziti biljke izvana već da će najbolje izgledati i najbolje rasti upravo one biljke kojima je to područje prirodno stanište. I sam sam pobornik takve vrste uređenja okoliša. Kod uređenja okoliša su klijenti shvatili i da je važno brinuti o zahtjevnosti održavanja okoliša pa se izbjegavaju biljke koje rade puno zelenog otpada te one koje iziskuju često održavanje. Sve se više klijenata odlučuje za ukrasno kamenje u dijelu umjesto travnjaka upravo iz razloga da imaju čim manje za održavati. Također, sve nas više traže i ukrasne trave, to je ono što je definitivno trenutno “in”.
BOBA: Kako stvoriti mediteranski ugođaj?
LUKA: Zamisli vrt koji je pun zelenila, možda s pokojim cvijetom, ali prevladavaju zelene boje, sadi se autohtono mediteransko bilje: smilje, lavanda, ružmarin, lovor, pitosporum, mirta, pistacija, oleandar, ruže, pelin, nezaobilazna maslina. A onda na sve to dodajmo koju veliku teglu s posađenom narančom ili limunom. Uz mediteranske vrtove se lijepo slaže dio opločenja ili dio u ukrasnom kamenu. Drago mi je i kad se klijenti odluče jedan mali dio vrta odvojiti za začinsko bilje.
BOBA: Koje biljke su najzahvalnije za kuće za odmor u Istri i Dalmaciji?
LUKA: Kao što sam već ranije rekao, najzahvalnije je saditi biljke koje su autohtone, prilagođene tom podneblju. Ukoliko se uređuje okućnica s elementima mediteranskog vrta mislim da tu nema puno greške. Ukoliko se radi o kućama za odmor treba paziti na dio vezan uz održavanje, preporučam da prilikom planiranja radova zatražite i troškovnik održavanja. Puno toga lijepo izgleda na početku, ali ako vlasnici nisu spremni na redovitu brigu onda je bolje već na početku tražiti alternativu.
BOBA: Mogu li u Zagrebu uspjeti egzotične biljke?
LUKA: Kad je riječ o egzotičnim biljkama mogu one uspijevati na različitim mjestima, ali ukoliko niste veliki zaljubljenik u bilje, ne znam tko želi sebi priskrbiti dodatnu brigu o tim biljkama u vrijeme zimskih mjeseci, skladištenje u toplo, pokrivanje, itd. Tužno mi je i kad maslinu vidim u zatvorenim prostorima, to jednostavno znam da neće dugo trajati. S obzirom da imamo toliko lijepih vrsta koje odlično podnose kontinentalnu klimu osobno bi uvijek njih preporučio.
BOBA: Kako bi izgledao tvoj vrt iz snova?
LUKA: Ima nekoliko vrtlara čiji me rad svakodnevno inspirira, jedna od njih je i Beth Chatto poznata po uzrečici “Prava biljka na pravom mjestu”. Njezini su radovi umirujući, vrt je spokojno mjesto gdje se osoba odmara, uživa. Ja bi rado jednog dana imao vrt po uzoru na njezine radove, svakako preporučujem kao inspiraciju.
Uživajte u okućnici Ville Santa Margherite i fotografijama Marine Ćosić i Hrvoja Saršona.
