Od idućeg četvrtka izložba koju morate pogledati – panoramski prikaz radova uglednog grafičkog dizajnera Mirka Ilića
Obožavam gledati stare naslovnice novina i magazina te stare plakate predstava, filmova, koncerata… Na vrlo jednostavan način ispričaju nam sve o tom dobu. Što je tada bila aktualna društvena i politička tema, tko su bili glavni akteri tih često suludih događanja, kakva je bila estetika, propaganda, subverzivna poruka koja se željela poslati…
A naravno, jako volim i rad Mirka Ilića. Grafičkog dizajnera kojeg uopće ne treba predstavljati nego samo pobrojati novine i magazine u kojima je ostavio dubok trag – Polet, Start, Danas, Panoram
I zato sam sretna što ćemo od idućeg četvrtka 9. rujna u galeriji Hrvatskog dizajnerskog društva moći pogledati izložbu MIRKO ILIĆ: IZ POVIJESTI LJUDSKE GLUPOSTI – DIZAJNERSKA POVIJEST SVIJETA.
Teško mogu zamisliti bolji naziv izložbe, pogotovo kada vidim preview radova od 1970-ih do danas koji će se prikazati na izložbi.
Izložba nema formalnog otvorenja, a moći ćete ju pogledati svaki dan od 12 do 19 sati, sve do 1.10. Kustos izložbe je Marko Golub. Evo što je u svom tekstu o izložbi napisao kustos Marko Golub.
PIŠE: MARKO GOLUB
Koncept izložbe Iz povijesti ljudske gluposti – Dizajnerska povijest svijeta oslanja se na komunikacijsku snagu dizajna i ilustracija Mirka Ilića, njihovu sposobnost da na vizualan način artikuliraju problematiku nekih od najkompleksnijih društvenih i političkih tema našeg i prošlih vremena. Kao dizajner, art direktor, i ilustrator za brojne novine i magazine – Polet, Start, Danas, Panoram
Takvi radovi, objavljivani u novinama i časopisima, koji evociraju neke od najvažnijih događaja koji su se odvili za vrijeme naših života, čine osnovu ove izložbe, no pažljivijim pregledom cjelokupnog Ilićevog opusa naći ćemo i brojne refleksije o drugim zbivanjima, pojavama i idejama koje sežu i u mnogo dalju prošlost a bile su relevantne kako za trenutak u kojem se Ilić na njih osvrnuo, tako i za naše današnje vrijeme. Radovi koje smo na kraju okupili za ovu izložbu osim spomenutih novinskih i magazinskih naslovnica i ilustracija uključuju i niz plakata i stripova, a svi zajedno čine panoramu proteklih 120 godina (ugrubo od 1900. do 2021.) sagledanu kroz prizmu jednog iznimnog autorskog opusa.
Drugim riječima, izložba je u osnovi „remiks“ odabranih fragmenata Ilićevog rada kao dizajnera, ilustratora i strip autora – dakle u većini najvažnijih područja njegova autorskog djelovanja – koji se prožimaju u nekoliko međusobno isprepletenih narativnih linija: pripovijest o jednom vremenskom razdoblju, pripovijest o bitnim trenucima jedne dizajnerske karijere te osvrti na same radove, kontekste u kojima su nastali i njihove kompleksne reference. Na ovoj izložbi kronološki redoslijed je relativan i izmjenjiv, sve teče u više različitih smjerova, svaki izloženi vizual je mogući putokaz za nešto drugo.
Osmišljena za mali izložbeni prostor, bez pretenzija da bude sveobuhvatna retrospektiva jednog od najistaknutijih svjetskih dizajnera, izložba tako pruža priliku za nov način sagledavanja starijih ostvarenja iz jugoslavenske faze karijere do 1986. i onih nastalih u Sjedinjenim Državama od tada do danas, uključujući i rijetko izlagane radove, ili one koji su rijetko prikazivani zajedno. Postav izložbe tako konfrontira radove koji su eksplicitno politički i one koji to na prvi pogled nisu, britka čitanja društvene stvarnosti i tumačenja kompleksnih znanstvenih i filozofskih spoznaja, dramu globalnih konflikata i intimne drame, slike mržnje i zla i slike empatije i ljubavi.
Konačno, ova izložba adresira i neke od glavnih problema izlaganja grafičkog dizajna i ilustracije u galerijskom okruženju. U pravilu ih se izlaže kao predmete koji su na neki način izvršili svoju funkciju i postali muzejskim artefaktima – novinske ilustracije su ispričale priču nekog političkog članka i prikazuju se izolirane, izvan konteksta u kojem su bile objavljene, plakati su također obavili svoju propagandnu ulogu, skinuti s ulice, stavljeni pod stakla, umirovljeni od svoje funkcije. Upravo zato nam se sviđala ideja da ih makar na ovaj način „re-funkcionaliziramo“, ponovno upotrijebimo ne kao samodostatne umjetničke artefakte nego predmete koji odjednom imaju ulogu ispričati neku novu priču.
Izložba u HDD galeriji je pilot verzija, prilagođena malom izložbenom prostoru i predviđena za daljnju evoluciju i putovanje u proširenim ili suženim iteracijama, ovisno o kontekstu i mjestu izlaganja. Stoga se dominantno služimo digitalnim isprintima (i u manjoj mjeri originalima) koji nam omogućavaju da u formi timelinea (dijelom baziranom i na lenti koju je u monografiji o Mirku Iliću uspostavio Dejan Kršić), uspostavimo dinamiku i snažne vizualne akcente. Oni dotiču ključne znanstvene i političke teorije naše novije povijesti, tehnološke prekretnice, ratne sukobe i zločine, manifestacije zla i gluposti, različite emancipatorske pokrete i revolucije, političke skandale i krize, zaključno s pandemijom koronavirusa u 2020. i 2021. na koju je Ilić odgovorio svojevrsnim povratkom mediju stripa za koji se činilo da ga je zauvijek napustio prije više od četrdeset godina.
