Što u praksi znači obnova zgrade koja ima crvenu oznaku, a što ona sa žutom? Koliko bi to sve moglo trajati i koštati te kako to sve ubrzati, porazgovarali smo s predsjednikom Društva arhitekata Zagreba, Tihomilom Matkovićem.
- Koji su ključni koraci koje treba sada u prvoj fazi napraviti?
Tihomil Matković: Osim hitnih provedbenim mjera pregleda statičke uporabivosti koje se odvijaju na terenu, hitno je potrebno strateški pristupiti razradi daljnjih koraka. Prvo treba uspostaviti jasnu organizaciju s osiguranih aktivnim mehanizmima provedbe. Treba definirati “Beroša” koji će predvoditi tim, i dati ovlasti u postupanju.
- Što bi trebala napraviti Struka? Što Vlasti, a što oštećeni građani?
Tihomil Matković: Struka inženjera građevinarstva, arhitekata, urbanista, povjesničara umjetnosti i dugih inženjera se stavila na raspolaganje u svim mogućim elementima i već pokazuje i u provedbenom i u strateškom smislu svoje djelovanje. Vlast hitno treba pristupiti formiranju Tima s predvodnikom koji će jasno javnost izvještavati o svakom potezu, te definirati strateške poteze i zakonodavni okvir u suradnji sa strukom. Građani se u situacijama manjih šteta, poput oštećenja dimnjaka i pokrova koje su najčešće, trebaju u suradnji sa stručnim izvođačima pristupiti sanaciji. Izuzetno je bitno pridržavati se svih mjera zaštite pri radu, kako se ne bi dogodile ozljede.
- Što je sljedeće?
Tihomil Matković: Pred nama je obnova. Nažalost, obnova neće biti brza, jer mora biti kvalitetna, a primjeri iz Italije pokazuju da i 11 godina poslije potresa nije sve sanirano. Moramo napraviti planove i jasno definirati posao da kod nas sanacija bude kvalitetna i brža od takvih primjera.
- Za sada je prijavljeno više od 21.000 oštećenja u gradu. Mnoge od tih zgrada dobile su crvenu oznaku. Što to znači?
Tihomil Matković: Crvena oznaka znači da zgrada u ovom stanju može ugroziti ljudske živote. Ona treba biti detaljno sanirana, rekonstruirana i zamijenjena. O pravim aktivnosti za pojedini objekt rješenje će se napraviti kroz projekt, a koji će biti baziran na cjelovito uspostavljenoj strategiji obnove Zagreba.
- Hoće li se te zgrade morati rušiti?
Tihomil Matković: Nije nužno da će se morati rušiti takve zgrade, to će ovisiti o projektnom rješenju koje će sagledati cijeli niz čimbenika.
- Što je sa zgradama koje imaju “žutu naljepnicu”?
Tihomil Matković: Kod žutih naljepnica moguće je očekivati sanacije i rekonstrukcije raznih obima. Ovisno o strateškom opredjeljenju grada i države donesenom kroz stručno sagledavanje, moguće da će osim samih sanacija biti uvođeni i elementi poboljšanja na zgradama.
- Znate li koliko otprilike ima takvih zgrada?
Tihomil Matković: Broj se mijenja iz dana u dan.
- Njih će se pretpostavljam moći obnoviti?
Tihomil Matković: Dosta često obnova takvih zgrada će biti moguća.
- Vidjeli smo da su zgrade po centru kojima su obnovljene fasade i koje su prošle energetsku obnovu, unatoč tome postale “crvene”. Kakvu obnovu zapravo treba raditi da bi bili sigurni da zgrada može izdržati veći potres – primjerice 6,5 stupnjeva?
Tihomil Matković: Ovisno o strateškom opredjeljenju grada i države donesenom kroz stručno sagledavanje ove problematike, kod određenih zgrada trebati će inkorporirati i mjere većeg ili manjeg pojačanja konstrukcije i ostalih bitnih zahtjeva za zgradu.
– Kakvo je uopće trenutno zakonodavstvo za nove zgrade po pitanju seizmike?
Tihomil Matković: Nove zgrade u Zagrebu mogu izdržati i najjači očekivani potres u Zagrebu.
- Koliko jak potres bi zgrade trebale izdržati prema današnjim propisima?
Tihomil Matković: Hrvatska je podijeljena na potresne zone, Zagreb je u 8 i 9 zoni po Merkalijevoj ljestvici i nove zgrade moraju biti otporne na taj potres.
- Kada su zadnji put poošterni propisi za proračun konstrukcije?
Tihomil Matković: Od 1964., kada je napravljen veliki kvalitativni iskorak, i dalje se stalno pojačavaju seizmički propisi u RH.
- Iz iskustva… koliko stoji po kvadratu gradnja nove zgrade, a koliko rekonstrukcija postojeće?
Tihomil Matković: Po gruboj procjeni možemo reći da nova gradnja košta oko 1000€/m2, a uređenje/mala rekonstrukcija oko 500/m2. No, velike rekonstrukcije kakve nam sada predstoje za neke zgrade mogu biti i višekratno skuplje od nove gradnje.
- Znači li to da će u nekim slučajevima biti isplativije sagraditi novu zgradu umjesto sanacije oštećene? Kako se u GUP-u tretiraju zamjenske građevine i da li je moguće u tom slučaju izgraditi i veće zgrade?
Tihomil Matković: U Donjem gradu poznajemo niz interpolacija, poput izgradnje skoro cijelog bloka na početku Tkalčićeve ulice, ili hotela Dubrovnik, zgrade u Petrinjskoj ili Ban centra. I takav pristup je moguć, no ovisiti će o baštinskoj vrijednosti oštećene zgrade. Zbog zaštite donjogradske ambijentalne cjeline, te zgrade se moraju dobro uklopiti u postojeći ambijent. Još bolji primjer je obnova Zadra, koji je nakon drugog svjetskog rata bio jako uništen. Obnovljen je tada modernom arhitekturom koja se promišljeno uklopila u prostor, sa nekoliko sanacija i rekonstrukcija vrijedne baštine, a grad je u potpunosti zadržao svoj vrijedni ambijent.
- Uzmimo za primjer jednu “žutu” zgradu od 8 stanova i cca 1000 kvadrata u centru koja se može obnoviti. Možete li građanima dati konzervativnu i optimističnu procjenu troškova obnove zgrade?
Tihomil Matković: Kod “žutih” zgrada vrlo grubom procjenom, mogući su svi troškovi od najčešćeg minimuma sanacije dimnjak i pokrova od možda 20€/m2, do onih većih od 500€/m2. Bitno je naglasiti da je potrebno napraviti sveobuhvatni projekt sanacije i mogućih potrebnih poboljšanja za daljnju dobru uporabu zgrade. Nakon cjelovitog rješenja, po nužnoj potrebi može se pristupiti faznosti izvedbe, no uz preuzimanje određenih rizika.
- Hoće li se morati napraviti revalorizacija zaštićenih spomenika kulture?
Tihomil Matković: Za svaku zgradu koja je u sustavu spomeničke zaštite morat će se napraviti valorizacija i detaljan projekt sanacije. Revalorizacija će biti tek rubno primjenjiva.
- Znam da ovo nije vaše direktno područje, no vjerujem da smo zajedno svi pametniji… Kako vidite kao mogućnosti financiranja obnove? Meni recimo padaju na pamet EU projekti obnove, programi povoljnog kreditiranja preko HABOR-a ili slično, komercijalne banke, donacije, kompenzacije građevinskih tvrtki uz oslobođenje od poreza…?
Tihomil Matković: U ovoj sanaciji Zagreba nakon potresa biti će nužno pokrenuti sve mehanizme koja nam nudi i Europska unija, jer će obnova biti jako skupa, vjerojatno u milijardama kuna.
- U kojem roku je realno očekivati da se krene u akciju obnove?
Tihomil Matković: Obnova kod manjih oštećenja treba krenuti odmah, a kod svih drugih zgrada što prije. Projekti moraju biti napravljeni kvalitetno i sveobuhvatno, kako se ne bi dešavali problemi u samo operativnoj provedbi radova, kada će svaki neriješeni problem znatno usporavati obnovu.
- Koliko obično traje faza od projektiranja do izgradnje, odnosno rekonstrukcije, zgrade?
Tihomil Matković: Za zahtjeve objekta može se računati od šest mjeseci do godine dana kvalitetne razrade projekta.
- To je dosta dug period. Koje zakone i propise treba mijenjati kako bi se ubrzali postupci obnove?
Tihomil Matković: Zakonodavni okvir u Hrvatskoj ima jako puno procedura koji ga čini sporim i u redovnoj primjeni. Sve što sada naučimo i inkorporiramo u zakone za obnovu Zagreba treba biti podloga za uspostavu efikasnijeg cijelog sustava u gradnji. Bitno je sagledati točan postupak za jednu zgradu, i sve one koji sudjeluju u tom postupku, kako gradove i samouprave kroz tumačenje prostornih planova, zatim nadležne službe koje vode priključke na instalacije, ili one koji kontroliraju bitne elemente poput požara ili zaštite baštine. Svi ti sudionici postupka moraju biti jasno pozicionirani u sustavu, s uspostavljenim vlastitim sustavom informacija, koji im u najvećem broju slučajeva može dozvoliti odluku “klikom jednog gumba”.
- Da li bi, umjesto mijenjanja postojećih, pomoglo donošenje novih zakona s ograničenim trajanjem?
Tihomil Matković: U Hrvatskoj je standardno donošenje interventnih zakona za ovakve slučajeve krize, no smatramo da se zakoni moraju poboljšati kako bi u krizama, sa samo pojačanjem broja operatera, također bili provedivi.
- Trebaju li se stanari osloniti samo na inicijative koje se trenutno pokreću ili da pokušaju sami obnoviti ono što mogu?
Tihomil Matković: Smatram da vlasnici koji su u mogućnosti, ili oni s manjih oštećenjima, trebaju uz (ovisno o zakonu) kvalitetni projekt i stručnog izvođača te sve mjere zaštite pri radu, krenuti u sanacije. Treba paziti da se sve radi u skladu sa zakonima RH.
- U puno zgrada su stanari rušili ili probijali zidove, ponekad i nosive. Što se u tim situacijama može napraviti? Da li bi građani trebali “vratiti” te zidove?
Tihomil Matković: Kod izmjena na zgradama kojima se utjecalo na nosivu konstrukciju i druge bitne zahtjeve svaki bi suvlasnik morao imati projektnu dokumentaciju i dokaz izvedbe koji pokazuje da je sve napravljeno po pravilima struke i zakonu. No, danas je svakako dobar trenutak da se pregledaju sve takve naknadne intervencije i uspostavi stručan pregled ukupnog stanja zgrade u pogledu bitnih svojstava.
