Dileme: radijatori ili podno grijanje? Zamjena atmosferskog u kondenzacijski bojler ili pak grijanje, hlađenje i toplu vodu riješiti s ugradnjom toplinske pumpe te riješiti se plina?
Jako sam zimogrozna. Jako. I jedna od glavnih stvari u kući mi je grijanje. Naime, svi mi koji smo odrastali na moru, a došli u Zagreb na fakultet, vrlo pozitivni šok nam je bila gradska toplana i centralno grijanje. Svi smo s oduševljenjem odbacili stare navike hodanja u debelim džemperima i prihvatili zagrebačko hodanje u kratkim rukavima po kući tijekom cijele godine.
Naime, tijekom mog djetinjstva u Puli rijetko tko je imao centralno grijanje. Većinom smo se grijali na neke termo peći, grijalice, puhalice, kamine ili peći na drva. U jednoj prostoriji vruće, a u ostalim ledara. Znam da to zvuči kao da je bilo prije sto godina, ali nije – na moru se i danas većina grije na klimu ili neke grijalice i malo tko ima sistemski sređeno grijanje. Btw mnogi kažu da je i to pravi razlog zašto nemamo turističku sezonu tijekom cijele godine – apartmani i mnogi hoteli nemaju grijanje.
No, vratimo se na današnju temu – grijanje i hlađenje te moju želju da nastavim s praksom hodanja po kući u kratkim rukavima.
Kada smo kupili kuću bili smo sretni da ima centralno grijanje. Ja sam se jako veselila što su bili starinski guseni radijatori i naša ideja bila je zamijeniti stari atmosferski plinski bojler s novim kondenzacijskim i to je to.
A onda nam je došao majstor pregledati instalacije i rekao nam rečenicu: imate muzejski primjerak, sve to mora ići van.
Naime, plin nije šala i, iskreno, čak mi je laknulo nakon što sam čula taj odgovor. No, što sad napraviti? Da li ostati na plinu, kupiti novi bojler i napraviti potrebne preinake u dimnjaku te novi razvod i cijevi? Da li zadržati stare radijatore? Ili možda ići na podno grijanje?
A šta kažeš da u potpunosti maknemo plin iz kuće i idemo na dizalicu topline?
Oči su mi se zasjajile.
Dugo smo vijećali, proučavali, uspoređivali, konzultirali se sa strojarima i na kraju prelomili…
No, prije nego što vam ispričam koju odluku smo donijeli, prisjetit ću najvažnijih argumenata za i protiv svake od ovih opcija.
Opcija 1 – zadržavamo plin, kupujemo samo novi bojler i cijevi.
Definitivno cjenovno najpovoljnija opcija, pogotovo ako zadržavamo stare radijatore. No, sjećate se one moje priče o tome kako kod adaptacije jedna odluka veže drugu. I odjednom izvire tsunami promjena…
– Ako želimo open space kuhinju, blagovaonicu i dnevni boravak, to znači da moramo promijeniti poziciju radijatora u kuhinji. Ako već mijenjamo taj jedan radijator, što kažeš da maknemo i ovaj u dnevnom boravku… Tako možemo imati i veliku staklenu stijenu, koju toliko želiš… – priča mi suprug.
– Sjajna ideja. Onda možemo naručiti ove divne dizajnerske radijatore – pokazujem mu odmah sliku.
Gledam cijenu i shvatim da će nas ta tri radijatora za dnevni boravak koštati jako puno novaca. Kao cijeli taj novi bojler i cijevi… a i učinkovitost im je manja od prosječnog gusenog radijatora.
– A što kažeš da ipak idemo na podno grijanje?
– Izvrsna ideja. Podno grijanje je meni osobno najugodnija vrsta grijanja. Ali, to znači da moramo dići sve podove…
Idemo u kalkulaciju…
Opcija 2 – zadržavamo plin, postavljamo podno grijanje
Nakon par dana suprug dolazi s kalkulacijom. Ako radimo podno grijanje, to znači da moramo micati sve slojeve poda što dodatno poskupljuje investiciju. No, s druge strane benfit slobodnog tlocrta bez radijatora i cijevi te ugodnost toplog poda, kompenziraju sve moguće izdatke…
No, u našem slučaju pojavio se problem.
Kao što sam vam pričala, naša kuća je vrlo standardnih dimenzija, a kao i sve “novogradnje” iz 70-ih ima niske stropove. Nama osobno 255 centimetra jako je mala visina i nismo željeli dodatno gubiti ni jedan centimetar. Naime, zbog instalacije podnog grijanja na našu konstrukciju izgubili bi 10-ak centimetara… Osim nižeg stropa to bi značilo da visine svih otvora i stubišta više neće pasati…
U nekom trenutku moraš podvući crtu – mi zaista nismo htjeli mijenjati i stubište…
– A što kažeš da barem vidimo što bi značila ugradnja toplinske pumpe i zidnih ventilokonvektora?
Opcija 3 – ukidamo plin, a grijanje i hlađenje i toplu vodu rješavamo s toplinskom pumpom.
Naime, od početka nam je svima jasno – toplinska pumpa je energetski najučinkovitije i dugoročno najisplativije rješenje. Ona funkcionira na bazi dogrijavanja zraka. Pojednostavljeno rečeno uzima zrak i samo ga dogrijava, po principu obrnutom od hladnjaka.
Bila sam u jako puno kuća s toplinskim pumpama i svi vlasnici bili su jako zadovoljni – objašnjavajući mi laički kako za jednu uloženu kunu dobiješ četiri.
Naime, zahvaljujući svom načinu rada toplinske pumpe zrak-voda i zrak-zrak najučinkovitije su rješenje. Oko 3/4 topline za grijanje dobivaju iz okoliša, a 1/4 je električna energija koja se plaća i koja je potrebna za pokretanje kompresora. Zato ta laička računica: za jednu uloženu kunu, griješ se kao za četiri.
Dugoročno, to znači puno manje režije za grijanje, ali i hlađenje. Naime, toplinska pumpa funkcionira kao uređaj za grijanje, pripremu tople vode i hlađenje ljeti.
Uz to, treba uzeti u obzir uzeti i ekološku dimenziju, kao i ostaviti mogućnost da će možda za 10 godina plin jako poskupiti ili čak i nestati…
Jako mi se sviđa mogućnost što se toplinske pumpe mogu nadograditi i s fotonaponskim panelima. Divno bi bilo grijati se na sunčevu energiju i račune dobivati nula kuna.
Naravno da priča ima i drugu stranu.
Istina, toplinska pumpa nije najjeftinija opcija, makar je puno jeftinija nego prije 10-ak godina kada su se masovnije počele proizvoditi. Stručnjaci kažu da se ta njezina viša cijena isplati za 7-10-12 godina, ovisno o vrsti pumpe, podneblju i načinu rada…
I što odlučiti?
Nekada nam slučajnost presudi. Tih dana kada smo prelamali odluku, sasvim slučajno posjetila sam vikendicu glumca Slavka Sobina.
Slavko je baš tih dana ugradio Bosch dizalicu topline i bio je pun entuzijazma i informacija. Dao mi je podsjetnicu s brojem telefona od Boschovih stručnjaka.
U razgovoru stručnjaci su nam pojasnili sve nedoumice i poslali razne brošure koje su nam pomogle da donesemo odluku. Dajem vam linkove na sve te njihove brošure gdje je jasno, stručno sa svim cjenicima objašnjeno sve ovo o čemu danas pričamo.
Moram priznati da je bio vrlo primamljiv popust kojeg Bosch daje za zamjenu plinskih bojlera na svim zgradama koje su oštećene u potresu, ali ipak odlučili smo gledati na duge staze i misliti na budućnost.
U idućim tjednima stiže naša dizalica topline, kada ću vam ispričati sve o tome kako odabrati odgovarajući model, o cijenama, strojarskom projektu, proračunima topline, kotlovnici, podnom grijanju, ventilokonvektorima…
