Vodimo vas u Babel, novootvoreni kafić u Ljubljani koji je napravljen s personaliziranim Wall&Deco tapetama poznatog slovenskog grafičkog dizajnera Radovana Jenka, a arhitekturu potpisuje Petra Zakrajšek i njezin tim Gao arhitekti
Znate onaj žamor u kafiću kada se spaja muzika s glasovima, svi pričaju glasno, a zapravo nitko nikog ne čuje. E pa taj “babilonski” žamor bio je polazišna točka za Babel, kafić u Ljubljani kojega su zajedničkim snagama napravili GAO arhitekti i poznati grafički dizajner i profesor Radovan Jenko.
No, ovaj Babel (Babilon) nije glasan, nerazumljiv, nepomirljiv, nego je riječ o prostoru s vrlo jasnom i usklađenim konceptom arhitekture i dizajna.
– Café Babel nalazi se u kompleksu Bellevue Living, smještenom na križanju centra grada, parka Tivoli i četvrti Donja Šiška. U želji da kafić bude više od klasičnog sastajališta, u dizajnu smo surađivali s grafičkim dizajnerom Radovanom Jenkom – rekla je arhitektica Petra Zakrajšek objasnivši kako su njezini GAO arhitekti oblikovali volumen kavane, dok je Radovan Jenko preuzeo je na sebe stvaranje likovne slike inspirirane mitološkom pričom. Zidovi, podovi, vrata, šank, separei… posvuda se proteže ta likovna slika tvoreći identitet kafića.
– Polazna točka inspiracije bila je mitološka priča o Babilonskoj kuli. Babilonska kula izvorni je mit i alegorija iz Knjige postanka koja objašnjava zašto ljudi diljem svijeta govore različitim jezicima. Prema priči, ujedinjena ljudska rasa koja govori jednim jezikom nastanila se u zemlji Shinar nakon sveopćeg potopa. Odlučili su sagraditi grad i kulu dovoljno visoku da dosegnu nebo. Bog, promatrajući njihov grad i kulu, pobrkao im je jezik tako da se više nisu mogli razumjeti, rasuvši ih po svijetu. Izraz “babilonska kula” ne pojavljuje se u Bibliji; uvijek se naziva “grad i kula” ili jednostavno “grad”. Izvorno akadsko ime grada bilo je Bāb-ilim, što znači “Vrata Božja”. Međutim, sada se pretpostavlja da su ovaj oblik i tumačenje rezultat akadske narodne etimologije primijenjene na stariji oblik imena Babilla, nepoznatog značenja i vjerojatno nesemitskog podrijetla. Prema Bibliji, grad je dobio ime “Babel” od hebrejskog glagola (bālal), što znači miješati ili brkati. Na temelju toga stvorio sam umjetnički identitet kavane u kojoj se susreću različiti jezici u prostoru tvoreći moderni Babel koji govori o eruditskoj raznolikosti života – rekao je Radovan Jenko.
Pri ulasku u kafić prvo nas dočekuje impozantan pult od crnog kamena iza kojeg se nalazi kulisa od zatamnjenog zrcala koja odražava kolorit prostora. To uključuje nijanse ljubičaste, smeđe i sive.
Stup u središtu prostora okružen je posebno izrađenim vitrinama koje se nastavljaju u klupe. Po cijelom obodu kafića raspoređene su i dodatne klupe, a dodatnu sjedeću garnituru čine stolci različitih materijala i tekstura. Ovi materijali se ponavljaju u naslonima klupa, dizajniranih u obliku slova.
Kafić ima dva privatna separea koji se nalaze s obje strane prostora, s pogledom na dvorište i vrt kafića.
Opća rasvjeta u prostoru ne samo da stvara ugodan ambijent, već ističe i jedinstvene tapete koje je za kafić dizajnirao Radovan Jenko. Tapetu je po narudžbi izradila talijanska tvrtka Wall&decò, a zidne obloge stilski se nadopunjuju i s podnim površinama.
Posebnost uređenja interijera je da su podovi i zidovi s tapetama glavni vrhunci dizajna, dok su ostali elementi osmišljeni tako da podupiru i nadopunjuju cjelokupni izgled prostora.
Podovi Café Babel prekriveni su s 3205 različitih ručno izrađenih kaligrafskih slova, koja sadrže 96 fraza. Tapeta koja obavija zidove ima 64,34 m² i sadrži 524 slike.
Miran KambičUživajte u fotografijama Mirana Kambiča, a evo i lokacije kafića za idući posjet Ljubljani.
