Iva Letilović i Igor Pedišić za Providurovu palaču ponovno su osvojili strukovne nagrade – „Viktor Kovačić“ Udruženja hrvatskih arhitekata za najuspješnije ostvarenje u svim područjima arhitektonskog stvaralaštava te nagradu „Vladimir Nazor“ Ministarstva kulture i medija RH za najbolje godišnje umjetničko ostvarenje u kategoriji arhitekture i urbanizma. Na nedavno održanim Danima hrvatskog turizma u Šibeniku Providurova palača je dobila i nagradu za Kulturnu atrakciju godine. Vrijeme je da jedan tekst posvetimo upravo tom čarobnom prostoru
TEKST pripremio: IVAN DOROTIĆ
Providurova palača u Zadru zajedno s Kneževom palačom čini integralni arhitektonski sklop i novu gradsku instituciju nazvanu „Dvije palače“. Taj novi kompleks umjetnosti i kulture, suvremena intervencija u obnovljenim baštinskim palačama, prostire se na deset tisuća četvornih metara, s ambicijom kulturnog dnevnog boravka grada Zadra, ali i nacionalno relevantnog središta kulture i umjetnosti.
Današnje Dvije palače obnavljane su u fazama: Kneževa palača obnavljana je u razdoblju od 2014. do 2017. godine, a obnova Providurove palače kao samostalne uporabne cjeline rađena je od 2019. do početka ove godine kroz projekt Zadar baštini – Integrirani kulturni program Grada Zadra 2020. Obnovljene palače povezane su u jedinstven sklop, a kompletni dovršetak čitavog kompleksa, konačno funkcionalno srastanje u jedno tkivo, bit će završeno kroz predviđenu treću fazu.
Obnovljena Providurova palača za javnost je otvorena u travnju 2022., a arhitektonsku izvrsnost projekta odmah je prepoznala i potvrdila struka. Arhitektima Ivi Letilović i Igoru Pedišiću dodijeljene su ovogodišnje najvažnije domaće nagrade za arhitekturu: nagrada „Viktor Kovačić“ Udruženja hrvatskih arhitekata za najuspješnije ostvarenje u svim područjima arhitektonskog stvaralaštava te nagrada „Vladimir Nazor“ Ministarstva kulture i medija RH za najbolje godišnje umjetničko ostvarenje u kategoriji arhitekture i urbanizma.
Većina prostora u novoj Providurovoj palači namijenjena je izložbeno-galerijskoj djelatnosti, a osim izložbenih i edukativnih, unutar sklopa se nalaze prostori ogranka Gradske knjižnice Zadar te dvije koncertne dvorane. Na temelju Sporazuma o suradnji Ministarstva kulture i medija, Grada Zadra i Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, u prostorima palače bit će izložen dio zbirke NMMU-a. Izložbeni program Providurove palače na samom je otvorenju započeo velikom retrospektivnom izložbom „Baciti istinu u lice“ zadarskog kipara Ratka Petrića koja je postavljena kroz oba kata te u atriju palače.
U povijesnom kontekstu Providurova i Kneževa palača čine najmonumentalniji građevinski sklop u staroj jezgri grada Zadra. Dvije palače postupno su rasle i transformirale se od 13. stoljeća, a koncem 19. stoljeća ujedinjene su u kompleks Namjesništva namijenjen zemaljskoj vladi Dalmacije. Tijekom Drugog svjetskog rata, nakon savezničkog bombardiranja, gotovo 80 posto zadarskog poluotoka bilo je razrušeno, no Providurova i Kneževa palača su među rijetkim povijesnim strukturama koje su preživjele razaranje i zadržale izvorni ambijent. Nakon Drugog svjetskog rata Kneževa palača pretvara se u žarište kulture i umjetnosti, no razaranjem u Domovinskom ratu na gotovo tri desetljeća prekida se njen život.
Providurova palača čitav taj period dom je raznih gradskih institucija, civilnih udruga, klubova, sportskih saveza i mnogobrojnih malih korisnika. Zbog ovakvih povijesnih okolnosti sklop Providurove i Kneževe palače se kroz stoljeća neprestano nadograđivao, rekonstruirao, prekrajao i destruirao sukladno potrebama. Tako prostori palača, iako u volumenu djeluju kao jedinstvena cjelina, u unutrašnjosti to svakako nisu bile, već su kroz stoljeća poprimile labirintski karakter koji se poput zamršenog klupka vune, osim po horizontali, protezao i po vertikali. Jedino što je ovaj sklop činilo djelomično preglednim bio je niz otvorenih vanjskih prostora i atrija vrlo različitih tlocrtnih gabarita.
Prije gotovo deset godina, početkom obnove Kneževe palače i planiranjem projekta Providurove, arhitekti dobivaju zadatak unutar povijesnog sklopa, prostora stoljetnih pregrađivanja i promjena bez jasne tlocrtne organizacije, projektirati novi i vrlo kompleksan sadržaj.
Usred izuzetno heterogenog zatečenog stanja trebalo je smjestiti niz različitih muzejskih odjela Narodnog muzeja grada Zgrada, koji sadrži povijesni, prirodoslovni i etnološki odjel te galeriju umjetnina, gdje svaki od njih treba zadržati autonomnost izložbenih prostora, a dijeliti prateću infrastrukturu. Tijekom rada na projektu mijenjaju se i gradske potrebe pa novi projektni zadatak dodatno zahtijeva i koncertnu dvoranu, polivalentnu dvoranu te nove korisnike – Koncertni ured grada Zadra i Gradsku knjižnicu.
Izuzetno nekoherentna organizacija zatečene povijesne strukture bila je u potpunosti neprikladna za muzejsku namjenu čija je esencija u kretanju, bilo posjetitelja ili zaposlenika i izložbenih eksponata. Važan zadatak arhitekata bio je liniju kretanja učiniti jasnom te labirintsku strukturu, nastalu u kontinuiranom diskontinuitetu korištenja, učiniti preglednom.
Arhitektonska odluka pri projektiranju obnove obiju Palača bila je ovaj vrijedni kompleks, zamrznutu sliku svih promjena i ožiljaka nastalih tijekom povijesti, u formi zadržati onakvom kakva jest, ne destruirati zatečenu prostornu strukturu. Obnovom Providurove palače njezina ulična vanjština, dimenzije i katnost ostali su nepromijenjeni, no konstrukt novog projekta implementiran je u unutrašnjost, prethodno ogoljenu do njezine konstruktivne osnove.
Veliki atrij Providurove palače, nekada jedna od otvorenih praznina oko koje su se organizirali unutrašnji prostori kompleksa, sada postaje natkrivena centralna zona između Dvije palače. Prostrani višeetažni volumen atrija najmonumentalniji je dio kompleksa te preuzima važnu funkciju centralnog ulaza i izlaza, prostora iz kojeg se posjetitelj može zaputiti u svaki odjel Dvije palače te se popeti od prizemne do posljednje etaže. U prostoru atrija jasno je vidljiv susret starog i suvremenog, preklapanjem povijesnih slojeva s novim arhitektonskim elementima. Atrijem dominira bjelina, a svjetlost translucentnog polikarbonatnog krova vuče pogled posjetitelja prema gore, prema čeličnom konstruktu. Ekstenzije tog čeličnog konstrukta su velika bijela stubišta koja prolaze kroz prostor atrija i poput ticala se spuštaju na tlo, nježno dodirujući kameni pod na koji se ne smiju osloniti. Ispod stoljetnog kamena smještene su sačuvane povijesne cisterne koje su danas iskorištene kao spremnici vode za sprinklere. Osim kamenog poda u atriju prezervirana je i zatečena bunarska kruna.
Kroz prazninu atrija prolaze dva mosta, jedan novoprojektiran, a drugi zatečen. Ova dva mosta spajaju gotovo dva oprečna svijeta postava Dviju palača. Kao kontrapunkt ranije obnovljenom prostoru Kneževe palače, gdje su pronađeni ostatci interijera brižljivo restaurirani kako bi rekreirali prošla vremena, izložbeni prostori Providurove palače ostaju nenametljivi. Nasuprot prepariranim, bogatim, povijesnim i urednim prostorima Kneževe, zidovi Providurove palače su nesavršeni, ogoljeni i nepreparirani – poput anonimne ambalaže u koju tek treba postaviti umjetnički sadržaj.
Providurova palača nije imala kamene plastike niti posebno vrijednih stilskih ukrasa koje bi se mogle u potpunosti izložiti. Najveća pronađena vrijednost zidne su slike otkrivene ispod kasnijih slojeva. Sve, što je pronađeno, sačuvano je u fragmentima te u prostoru ostavljeno u dijalogu s novom arhitektonskom intervencijom koja je sasvim jednostavna u svojoj materijalizaciji i ne natječe se sa zatečenim. Originalnim teksturama zidova s pronađenom žbukom i slojevima kontrastiraju minimalistički arhitektonski elementi i podne površine obložene bijelim i crnim kaučukom.
Spomenuti zatečeni most u atriju crveni je erker koji se nametnuo kao svojevrsni trademark Providurove palače i koloristički akcent prostora. Ova povijesna čelična konstrukcija pronađena je za vrijeme gradnje ispod sloja žbuke. Ispostavilo se da se radi o inženjerskom biseru – jedinstvenom primjeru nosivog sustava ovog tipa specifičnom za prostor Dalmacije u 19. stoljeću. Premda je originalnim projektom predviđeno rušenje ove konstrukcije, prepoznata je njena vrijednost te je arhitektonskom odlukom zadržana.
U pod čeličnog erkera umetnuta je rampa, prohodna za korisnike sa smanjenom pokretljivošću, kako bi preuzela funkciju mosta između dviju palača, za projekt nužnog, a projektiranog na obližnjoj poziciji. Bojanjem u žarku boju sačuvani konstruktivni element istovremeno je postao i skulptura u prostoru – dinamičan crveni mobil postavljen u monokromatski atrij.
Iz naglašene i ugodno zasljepljujuće bjeline apstraktnog prostora atrija posjetitelj se uspinje do najviše etaže staklenog hodnika. Tu biva izbačen u plavetnilo neba, među crvene krovove okolne povijesne izgradnje Zadra. Na svojevrsnom belvederu grad se odjednom pretvara u novi izložak. Vijugav prolaz kroz palaču, etaže, mostove i stubišta atrija najednom završava na konzolnom vidikovcu, nad slikom praznine dvorišta – preostalog neobnovljenog dijela Providurove palače čijom će obnovom u nekoj bliskoj budućnosti kompleks Dviju palača biti potpuno finaliziran.
Na krovu kompleksa nalazi se čelična rešetka – tehnička, komunikacijska i konstrukcijska kičma projekta bez koje čitava zgrada ne bi mogla funkcionirati. U njoj su sakriveni svi instalacijski uređaji nužni za kondicioniranje sklopa ovako složene namjene; ogromna brojka pospremljenih jedinica klima uređaja, ventilacijskih kanala i prateće infrastrukture. Ovaj neočekivani parazit prožima, integrira i oživljava povijesnu strukturu na koju se naslanja, skrivajući u svojem konstruktivnom dijelu svu tehnološku opremu, a istovremeno ostavljajući netaknuto peto pročelje kuće.
Okamina povijesnih palača u strukturi grada tako je priključena na aparat koji je „održava na životu“ – građevinsku suprastrukturu koja skriva nove slojeve za koje originalna palača, naravno, nikada nije projektirana. Značajna uloga ove strukture je i konstrukcijska jer čelična rešetka oslonjena na zidove palače nosi translucentni krov natkrivenog atrija, stubišta te stakleni hodnik s panoramskim pogledom.
Brzopletom usporedbom tlocrta zatečenog povijesnog stanja palače i ovog novog, projektiranog i izvedenog, razlike se čine gotovo minimalne, nevidljive, svedene na debljinu linije nacrta, doimajući se kao da je zatečena forma nedodirljiva i dominantna. No ovo je samo varka jer čitav taj novi i nužni instalacijski layer: sprinkleri, vodovodna i kanalizacijska mreža, grijanje, hlađenje, ventilacija, odimljavanje, rasvjeta, ozvučenja, videonadzor, protuprovala, panik rasvjeta, požarni sektori, putovi evakuacije… svi ovi elementi koje je palača morala „nevidljivo“ primiti, nužni su za funkcioniranje da bi zadovoljila suvremene standarde, zakone i propise.
Projekt Providurove palače i čitavog kompleksa Dvije palače simbioza je suvremene arhitektonske infrastrukture s povijesnim slojevima zatečenim in-situ. Koncepcijska pozadina projekta je svježa, stručna i hrabra perspektiva sagledavanja obnove stoljetnih kuća koje dobivaju namjenu i infrastrukturu za koju nisu bile dizajnirane, unutar zaštićenih gradskih sredina i historicističkih ambijenata. Namjera projekta je stvaranje suvremenog sloja koji jasno artikulira i radi distinkciju povijesnog dijela i suvremene intervencije s ciljem međusobnog nadopunjavanja i dijaloga. Arhitekti se nadaju da su kroz ovaj projekt otvorena vrata i mogućnost da se u ambijentalnim povijesnim jezgrama gradova gradi na posve suvremen način, suvremenim jezikom i materijalima u uspješnoj komunikaciji svih aktera projekta: arhitekata, konzervatora, predstavnika gradskih institucija, izvođača radova i ostalih sudionika.
Projekt: Providurova palača
Godina završetka: 2022.
Lokacija: Zadar
Arhitekti/autori: Iva Letilović i Igor Pedišić / AB Forum
Suradnici: Ante Grbić i Luka Fatović (arhitektura), Berislav Medić (konstrukcija), Marinko Zečević (strojarstvo), Srećko Stavnicki (elektroinstalacije), Sanjin Stošić (voda i kanalizacija), Josip Radeljić (požar)
Fotografije: Bosnić+Dorotić
Izvođač: Krekić Avangardi
Lokacija: Zadar, Trg Petra Zoranića
Službena stranica Dvije palače: dvijepalace.hr
