Loša unutarnja klima u domovima i uredima, uzrok je brojnim bolestima, lošem raspoloženju i depresiji
Jeste li ikada boravili u stanu u kojem i za sunčanog dana u podne, moraš paliti svjetlo? Ja jesam i mogu reći da mi je to bio najteži period u životu. Jednostavno, tih godinu dana pamtim po tom vječnom polumraku i periodu u kojem mi je nedostajalo energije i elana. Teško sam se razbuđivala, bila bezvoljna, često boležljiva…
Također, pamtim i jedan stan u kojem je buka od tramvaja i prometa postala snošljiva tek kada bi zatvorili prozore i vrata. Baš loše.
Nevjerojatno je kako unutarnja klima prostora u kojem živimo, radimo i učimo utječe na naše raspoloženje, produktivnost, koncentraciju, sposobnost odmora te općenito na naše zdravlje.
Zašto ovo pričam?
Prema ovogodišnjem istraživanju „Barometra zdravih domova“ koje provodi
tvrtka VELUX od 2015. godine, čak 23 posto Hrvata živi i/ili radi u stambenim objektima koji su prehladni, vlažni, bučni, pljesnjivi ili imaju premalo dnevnog svjetla.
Naime, tvrtka VELUX u suradnji s ovlaštenim istraživačkim partnerima provodi studiju „Barometar zdravih domova“ na razini cijele Europe u sklopu koje svake godine ispituje uvjete u kojima Europljani žive, a prema ovogodišnjem istraživanju Hrvatska ne stoji baš najbolje.
10 posto Hrvata živi u stambenim objektima gdje krovovi prokišnjavaju. Zidovi, podovi i temelji su vlažni zbog toga što se nakuplja vlaga i plijesan u okviru prozora ili na podu. Čak 19 posto Hrvata s niskim primanjima ne može svoje domove održati dovoljno toplima, što može uzrokovati kardiovaskularne i respiratorne bolesti.
8 posto Hrvata je izloženo buci koja dolazi od susjeda ili s prometnica, a znamo da buka može dovesti do zdravstvenih problema poput poremećaje želučano-crijevnog sustava te problema sa spavanjem. Činjenica da nedostatak danjeg svijetla u tamnom domu može dugoročno dovesti do depresije i lošeg raspoloženja zna 4 posto Hrvata. Za sve one koji žive ili rade u zgradama u kojima su prisutne sve četiri prijetnje zdravoj unutarnjoj klimi, postoji četiri puta veća vjerojatnost da će se požaliti na lošije zdravstveno stanje – kažu stručnjaci.
Ono što zabrinjava je činjenica da bi zbog raznih poskupljenja, inflacije i energetske krize ove zime stanje moglo biti puno lošije…
– Čak i prije pandemije COVID-19, stopa preopterećenosti troškovima stanovanja
(postotak stanovništva koje živi u kućanstvima u kojima ukupni troškovi stanovanja
predstavljaju više od 40 posto raspoloživog dohotka) iznosila je šokantnih 9,4 posto za
cjelokupno stanovništvo EU-a. Trenutno 15 posto Europljana živi u oskudnim stambenim uvjetima, a 50 milijuna kućanstava živi u energetskom siromaštvu i ne može ugrijati svoje domove zimi. Uz nagli porast cijena energenata koja će se vjerojatno povećavati u budućnosti, posljedice su vrlo ozbiljne: dvostruko više ljudi ima narušeno zdravlje uzrokovano životom u energetskom siromaštvu.
Uslijed pandemije COVID-19 svi smo se naučili znatno više vremena provoditi u zatvorenom prostoru pa je neizmjerno važno da taj isti prostor održavamo svježim i zdravim. Dokazano je da vrlo jednostavna radnja provjetravanja ili prirodne ventilacije prostora sprječava širenje zaraze, ali istovremeno unosi u dom ili radni prostor svježi zrak koji je nužan za normalno funkcioniranje organizma.
Uz svježi zrak koji je jedan od glavnih saveznika u borbi protiv vlage i pljesni u zatvorenim prostorima, uz naravno kvalitetnu gradnju i energetski efikasne materijale i opremu, ne smijemo zaboraviti važnost dnevne svjetlosti u radnom i kućnom prostoru.
Dovoljna količina dnevna svjetlost osim što može prostor učiniti toplijim i ugodnijim
tijekom jesenskih i zimskih mjeseci, utječe na naše raspoloženje i radnu efikasnost.
Prednosti energetski efikasne obnove zgrada u kojima ljudi žive i rade su dalekosežne.
Kako provođenje odgovarajućih mjera za sprječavanje klimatskih promjena postaje sve
nužnije, obnova zgrada sada je uvrštena u politički dnevni red uz inicijative kao što su
Renovation Wave (Val obnove), zakonodavni paket Fit for 55 (Spremni za 55 %) i
uvođenje nacionalnih planova za oporavak i otpornost.
Spomenutim se sredstvima stvara prilika za ulaganje u obnovu zgrada i iskorištavanje mnogih pogodnosti za zdraviji i energetski efikasniji život – stoji u istraživanju.
Cjeloviti izvještaj možete pronaći na ovom linku.
