Kolumnistica Anastasya Ležaić ove će nam godine pričati o održivim prirodnim materijalima i njihovim manje poznatim svojstvima. Danas nam Anastasya priča o prednostima i manama slame kao održivog građevinskog materijala
PIŠE: ANASTASYA RADITYA – LEŽAIĆ
Proljeće je konačno stiglo, trava posvuda raste! Nakon genijalnih održivih materijala – pluta, bambusa i vune, sjetila sam se da moram pisati i o slami. Sigurno ste već viđali kuće sa slamnatim krovom. No, nije slama dobra samo za krov. Donosim vam razloge zašto bi trebali graditi kuće od slame i živjeti u njima.
Što je slama? Ona je elastična cjevasta stabljika raznih trava poput pšenice, ječma i riže s visokom vlačnom čvrstoćom. To nije sijeno koje se koristi za ishranu stoke i uključuje glavicu žita. Dakle, za razliku od sijena, slama nema nutritivnu vrijednost za stoku i često se spaljuje.
Krajem 19. stoljeća u Nebraski u SAD-u izumljena je preša za bale. Zbog nedostatka drva i bogatstva žitarica, doseljenici su gradili prve kuće od bala slame. Kasnije je ova praksa nestala kad su se ljudi sve više okretali cigli.
Građevinska slama se koristi u obliku komprimiranih malih bala u obliku kocki. Postavljaju se i oblažu između ili ispred konstrukcije okvira kao zidne slike i toplinski izolacijski materijal.
Obično se nanosi nekoliko slojeva glinene žbuke, a za završnu obradu koristi se vapnena žbuka. Može se i koristiti drvena obloga. Stvoreni zid vrlo je čvrst, ali površina slame se mora zaštiti od vremenskih prilika. Jer kao i svi prirodni materijali, slama je osjetljiva na oštećenja od vlage i plijesni.
Konstrukcija od bala slame vrlo je održiva. Sirovina je potpuno prirodna i lako dostupna. Stabljike pšenice i ječma nusproizvod su poljoprivrede i narastu u roku od nekoliko mjeseci. Bale slame ne proizvode zagađivače tijekom stvaranja, a i biorazgradiva je.
Za razliku od drugih recikliranih materijala poput reciklirane plastike ili gume, bala slame se koristi u sirovom stanju i ne zahtijeva daljnju obradu.
Kao i ovčja vuna iz prethodnog teksta, bale slame savršena su toplinska izolacija. Toplinska propusnost, odnosno kapacitet razmjene topline zidova tri put je bolji u usporedbi s tradicionalnim zidom.
Izolacija slamom osigurava toplinu unutarnjih zidova, vrlo dobru kvalitetu zraka te ujednačenu vlažnost –između 50-60 posto ovisno o dodatnom grijanju.
Pod uvjetom da je slama zaštićena i da joj nije dopušteno da se smoči, kuće i zgrade od bala slame mogu imati dugi vijek trajanja – od 100 godina i više. Rižina slama je na primjer još trajnija od pšenične jer sadrži visok postotak silicijevog dioksida koji poboljšava otpornost na truljenje. Najbolji način za sprječavanje truljenja u strukturi je stvaranje vodootpornog a prozračnog zida.
Prema rezultatima istraživanja Mreže laboratorija za simulaciju inženjerstva potresa Sveučilišta u Nevadi, kuće od slame su nevjerojatno otporne na potrese. Kuće od slame s drvenom konstrukcijom ponašaju baš kao i uobičajene građevine tijekom potresa, ali s prednošću što svojom lakoćom razvijaju manje ubrzanje.
Unatoč uobičajenim uvjerenjima i predrasudama, bale slame pokazale su se vrlo otporne i na vatru. Organizacija za znanstvena i industrijska istraživanja u Australiji temeljito je testirala bale slame i proglasila ih sigurnim za upotrebu čak i u područjima sklonim požarima.
Razlog tome je to što prešane bale slame sadrže vrlo nisku količinu kisika. Kad je čvrsto stisnuta i zamotana, slama gubi osjetljivost na zapaljenje kao u slučaju jednog komada labave slame. Logika je ista kao kod debele knjige i papira. Puno je teže zapaliti veliki debeli rječnik, nego jedan komad papira.
Strukturna sposobnost bale slame je iznenađujuće dobra. U tradicionalnim kućama u Nabraski, kuće su bile visoke do tri kata. Jednostavne i s debelim zidovima.
Korištenje slame ne dopušta složenu razradu planimetrije. To znači da kuće od slame moraju biti vrlo jednostavne, a drvena konstrukcija podrazumijeva gradnju niskih zgrada koje se teško mogu prilagoditi urbanom kontekstu. Dakle kuće od slame su ekološki prihvatljive, održive, sigurne i ekonomične, ali nećemo vidjeti neboder, zračnu luku ili stadion od slame. Barem ne još…
I za kraj, evo vam link na prvi hotel koji je izgrađen potpuno od bala slame, smješten je u Naxu, u Švicarskoj.
