Što znači kružno gospodarstvo i kako ga primijeniti u svakodnevici tema je s kojom će se baviti naša kolumnistica Anastasya Raditya Ležaić
PIŠE: ANASTASYA RADITYA LEŽAIĆ
I 2020. godinu smo ostavili iza nas. Nažalost, s puno tužnih sjećanja. Iako 2021. ne izgleda još kao bolja godina, odlučila sam iskoristiti ovu godinu malo bolje. Proučavat ću više o dobrim stvarima, pisat ću o njima u mjesečnoj green kolumni da zajedno napravimo bolje male korake za okoliš a i društvo.
Odlučila sam da je 2021. godina kružnog gospodarstva. Neki ga zovu kružno gospodarstvo, a drugi cirkularna ekonomija. Sigurno ste već čuli o tome, barem zadnjih nekoliko godina. Pandemija koronavirusa naglasila je još više potrebu za kružnim gospodarstvom, jer stručnjaci tvrde da za poticanje održivog gospodarskog oporavka nakon krize uzrokovane pandemijom COVID-19, ne možemo se više vratiti na „uobičajeno poslovanje“, nego trebamo kružni i nisko-ugljični gospodarski model. No, što je kružno gospodarstvo ili cirkularna ekonomija? Što to znači za nas?
Tradicionalni gospodarski model koji poznajemo linearni je model po principu „uzeti-napraviti-potrošiti-baciti“. To u praksi znači da proizvođači pretvaraju polimer (od nafte) u poliestersku tkaninu, koju prekroje u predivne bluze. Te bluze kupujemo, nosimo ih dvije ili tri sezone, i bacamo ju. Ovaj model se oslanja na velike količine jeftinih i lako dostupnih materijala i energije.
Istraživanje još iz 2012. godine pokazalo je da prosječni Europljanin upotrebljava 16 tona materijala godišnje a 60% otpada od odbačenog materijala završilo je u odlagalištima, te je samo oko 40% reciklirano. Kod primjera s bluzama, nažalost, podaci su još gori. U tekstilnoj se industriji, širom svijeta svake sekunde na odlagalište ili spaljivanje šalje pun kamion tekstila. I zato je ovaj model zastario i rasipan.
Kružno gospodarstvo je, naime, model proizvodnje i potrošnje koji uključuje koncepte dijeljenja, zakupa, ponovne upotrebe, popravka, obnavljanja te recikliranja postojećih materijala i proizvoda što duže moguće. Tako se produžuje životni ciklus proizvoda. Dakle, kad proizvod završi svoj životni vijek, materijali od kojih je taj proizvod sačinjen zadržavaju se u krugu gospodarstva dok god je to moguće.
Kako bi to izgledalo u našem svakodnevnom životu, kao kupaca i potrošača? Moj je cilj da kroz cijelu 2021. godinu fokusiram svoju mjesečnu kolumnu na primjeni i dobrim praksama kružnog gospodarstva u svakodnevnom životu. Ništa zahtjevno ili spektakularno, nego mali koraci koji bi društvu, okolišu i gospodarstvu puno značilo.
Dok čekamo prvi tekst u veljači, ako Vas zanima više o kružnom gospodarstvu, prošle godine napisala sam jedan stručni tekst o tome pa možete čitati ovdje. A časopis National
Geographic Hrvatska, koji inače svake godine dodjeljuje Nagrade žuti okvir za održivi razvoj, znanost i obrazovanje, u 2020. godini odlučila je uzeti temu kružnog gospodarstva kao temu godine.
Ja sam imala čast primiti tu nagradu, u 17. kategoriji „Partnerstvo za ciljeve“, zbog čega sam vrlo zahvalna svima, a najviše Vama koji čitate green kolumne na Dblogu.
