D+GREEN Obnova starih zgrada s vremenom donosi ogromne uštede. Stručnjaci kažu da bi Hrvatska do 2050. mogla uštedjeti 1,47 milijardi eura
Znate li što je sick building? A sick building syndrome? To je sindrom koji nastaje zbog boravka u tzv. nezdravim zgradama, a najčešće se manifestira kao glavobolja, iritacija oka, nosa, ždrijela, suhoća kože, usnica, loša koncentracija, umor, bezvoljnost, a može biti uzrok alergija i raznih bolesti…
Ukratko, nepovoljni uvjeti zgrada u kojima živimo i radimo stvaraju nam sve više zdravstvenih problema jer sve više vremena boravimo u zatvorenom. Uz to zastarijele i neučinkovite zgrade prekomjerno utječu i financije stanara, a opterećuju i cijelu zajednicu zbog nepotrebnog rasipanja energije, povećavaju trošak zdravstvene skrbi te smanjuju produktivnost ljudi.
– Obnovom starih zgrada u energetski učinkovitije i ekološki prihvatljivije možemo poboljšati zdravlje i udobnost stanovnika te možemo smanjiti utrošak energije i negativni utjecaj na okoliš. Proces obnove, također, može otvoriti radna mjesta i potaknuti lokalna gospodarstva. To je situacija u kojoj svi dobivaju, kako pojedinci, tako i društvo – kažu stručnjaci.
– Prema Barometru zdravog doma za 2022. kojeg je objavio VELUX, 1 od 3 Europljana živi u nezdravim domovima (što uključuje nedostatak dnevnog svjetla, hladnoću, buku, vlagu i plijesan). Koliko god je stanje zabrinjavajuće za ljude koji su izravno pogođeni ovom situacijom, stare zgrade i stanovi imaju negativne posljedice za cijelo društvo. Riječ je o povećanim izdacima za zdravstvenu zaštitu i smanjenju produktivnosti ljudi koji žive i rade u nezdravim zgradama, a sve to negativno utječe na gospodarstvo, ali i na okoliš – kažu stručnjaci navodeći kako novo izvješće UN-a pokazuje da unatoč povećanju ulaganja u energetsku učinkovitost i nižem energetskom intenzitetu, potrošnja energije i emisije CO2 plinova u građevinskom sektoru prošle godine dostigla je najvišu (predpandemijsku) razinu svih vremena.
– Dobrobiti zdrave unutarnje klime mogu se mjeriti i novcem. Istraživanja pokazuju da bi do 2050. Hrvatska mogla uštedjeti 226 milijuna eura na troškovima zdravstvene zaštite, 95 milijuna eura na zdravlju i produktivnosti svojih građana, 541 milijun eura na školama i 295 milijuna eura na uredima zahvaljujući povećanoj produktivnosti u bolje prozračenim zgradama s više prirodnog svjetla. To ukupno iznosi 1.476.000.000 eura. Uzimajući u obzir sve zemlje članice Europske unije, ukupna brojka za sve Europljane iznosi 608 milijardi eura ušteđenih do 2050. godine – kažu stručnjaci te objašnjavaju da se pokazalo da smanjenje izloženosti vlazi i plijesni te nadoknada nedostatka dnevnog svjetla u stambenim zgradama rezultira dobrobitima za koje se smatra da su u zemljama EU-a ekvivalentne gotovo 100 milijardi eura godišnje.
Studija također pokazuje da se ekonomske koristi obnove u Hrvatskoj mogu mjeriti i u kontekstu poslovnih zgrada, a prvenstveno to znači povećanje brzine ventilacije što bi utjecalo na bolju produktivnost.
– Zdrave zgrade mogu doprinijeti promjeni koju Europa treba. One utječu na uštedu energije, zaštitu okoliša, bolje zdravlje, produktivnost te veće blagostanje – rekao je Tomislav Fabek, arhitekt iz tvrtke VELUX Hrvatska.
Evo malo i infografike…
