Klupe i trgovi kakve želimo i zaslužujemo

‘Covid kriza’ potencirala je važnost kvalitetno uređenog javnog prostora. Danas vam predstavljamo tri projekta dizajnerskog studija Numen / ForUse. Idemo u Poreč, Šibenik i Kostrenu

Idemo na kavu? Umjesto kafića danas su klupe u parkovima, na trgovima, rivama, postale D mjesta za susret.

Klupa na suncu, pun je pogodak, još ako je negdje blizu neki Coffee to go.

DAMIR FABIJANIĆ

Znam. Čudno je sve to. Ali možda nas sve te čudnovate stvari barem malo potaknu da više pozornosti pridajemo javnom prostoru i tim klupama na gradskim trgovima, rivama, parkovima… Možda baš zbog toga se promijeni praksa, pa gradovi i mjesta umjesto nabavke klupa po principu javne nabave, odluče angažirati dizajnere i arhitekte te organizirati dizajnersko-arhitektonske natječaje…

Danas vam pokazujemo tri projekta dovršena u prošloj ‘pandemijskoj’ godini koje potpisuje dizajnerski studio Numen/ ForUse. Nikola Radeljković iz Numena kaže da su oni tipični primjer takozvanog pandemičnog dizajna.

Dizajna nastalog u beskonačnoj godini u kojoj su distanca i boravak na otvorenom opetovano naglašavani kao poželjni, čak i neophodni obrasci ponašanja, kaže Radeljković.

Jučer smo vam pokazali njihovu osmatračnicu na Mljetu, a danas predstavljamo tri projekta s klupama kakve bismo više voljeli viđati po trgovima i parkovima.

Da ne duljim, prepuštavam vas Nikoli Radeljkoviću iz Numena.

PIŠE: NIKOLA RADELJKOVIĆ

Poljana, Šibenik

Prostorna artikulacija nadstrešnice s integriranim klupama temeljena je na dva osnovna parametra: potrebi zatvaranja sjeverne strane Trga s jedne te povezivanju izdignutih ploha ulaza u garažu s druge.

Hibrid sjenila i klupa istovremeno je i skulpturalni hommage geometriji krova knjižnice, jednog od remek dijela hrvatskog modernizma kojeg je projektirao jedan od najvažnijih hrvatskih arhitekata uopće, Ivo Vitić.

Dijalog, trianguliranog, valovitog profila nadstrešnice s karakterističnim diagonalnim pročeljem knjižnice varira od kontrapunkta do unisonosti ovisno o položaju promatrača koji kretanjem dinamizira vizure Trga. Tako lakoća i dinamika forme i svjetla, karakteristični za mediteran, u potpunosti dominiraju cijelim prostorom.

Iako se “šuma” stupova konstrukcije doima proizvoljnom, postoje svega dva kuta stupova, koji rotacijom oko točke temeljenja (definirane strogim rasterom plohe trga) postižu karakterističnu dinamičnost. Nadstrešnica, proizvedena u splitskom brodogradilištu, transportirana je u dva dijela te spojena na unaprijed montirane stupove.

Konzolne drvene klupe pozicionirane su u osi rotacije stupova te se posljedično nalaze u raznim smjerovima omogućavajući mnogostruke doživljaje prostora i raznolike društvene interakcije. Sužavanje klupa prema vrhu te skrivena konzolna čelična veza zaokružuju dojam razigranosti cijelog sklopa.

Iako je nadstrešnica inicijalno koncipirana kao prostor kratkotrajnog zadržavanja, građani su je prepoznali kao prostor susreta i komunikacije, kako u dnevnom, tako i u noćnom režimu korištenja.

Investitor: Grad Šibenik
Projekt arhitekture: Pavla Šimetin i Ivana Tutek sa suradnicima
Dizajn: Numen/ForUse
Asistent dizajner: Tvrtko Bojić
Projekt konstrukcije: KAp4 / Toni Lipovac, Antonio Šafranko
Svjetlotehnički projekt: Telektra
Realizacija: Brodosplit, Drvne konstrukcije Voćin, Telektra

Svežanj, Kostrena

Dizajn urbane opreme za lungomare u Kostreni baziran je na kostrenskoj tradiciji i povezanosti s morem. Detalji spajanja drvenih profila klupa su karakteristični element oblikovanja utemeljen na tradicionalnom spajanju jedara na bum jedrenjaka.

Tipovi i funkcije klupa diktirani su, s jedne strane realnim funkcionalnim zahtijevima šetnice, a s druge činjenicom da je Kostrena paradigmatsko romantično utočište riječke aglomeracije, ovjekovječeno slavnim hitom Zvonimira Krkljuša iz 1955. “Jedna noć u Kostreni”.

Tri tipologije klupa, od standardnih klupa preko ljubavnih sjedala do hedonističkih ležaljki, bit će “izložene” na novoizgrađenom konzolnom vidikovcu iznad zapadne punte uvale Svežanj, omogučujući svim žiteljima i posjetiteljima Kostrene korištenje Prostorijinih proizvoda, ovaj put u javnom prostoru.

Strma obala okrenuta prema jugozapadu s izvanrednim pogledom na pučinu Kvarnera predstavlja inspiraciju i idealnu lokaciju za prototipove klupa-ležaljki koje se nadamo vidjeti i u većim količinama u godinama koje dolaze.

Prostoria i njen razvojni tim te široka tehnološka baza tvornice u Začretju, omogućili su razvoj ovog sistema urbane opreme za potrebe projekta pokrenutog od strane EPK Rijeka 2020 i općine Kostrena.

Investitor: EPK Rijeka 2020 i Općina Kostrena
Dizajn: Numen/ForUse+Branimir Paškvan
Asistent dizajner: Tvrtko Bojić
Projekt konstrukcije: KAp4 / Toni Lipovac, Antonio Šafranko
Realizacija: Metalac d.o.o, Prostoria

Riva, Poreč

Novo arhitektonsko rješenje rive sastoji se prije svega u “čišćenju” elemenata koji su neadekvatnim gomilanjem degradirali izvornu kvalitetu urbanog prostora.

Uklanjanjem prodajnih kioska, srednje visokog zelenila i paralelnog parkinga uz prometnicu, koji su predstavljali barijeru između obale i njenog zaleđa sa restoranima i kafićima uz liniju povijesnog južnog bedema grada, prostor je integriran u jedinstvenu ambijentalnu i funkcionalnu cjelinu.

Kao element integracije prostora, ali i kao element suvremenosti, hipertrofiranim klupama dužine čak do 9 metara sa plohama mirisnog autohtonog zelenila formira se zona sjedenja i neformalnog druženja.

DAMIR FABIJANIĆ

Orijentacija kao i formalna ekspresija klupa, sugerira prostor „dnevnog boravka“ koji povezuje mikro-ambijente povijesnog drvoreda sa šetnicom, turističke promenade uz samu obalu i vezove za brodove sa centralnom, praznom, plohom „trga“ na rivi.

Zona klupa istovremeno je i polupropusna membrana koja onemogućuje kolni promet otvarajući istodobno neometanu komunikaciju pješaka.

DAMIR FABIJANIĆ

Dinamiku i dramatizaciju prostora dodatno naglašavaju drvene plohe ekstenzija betonskih klupa, formirajući finu artikulaciju mikro cjelina. Plohe paralelnih drvenih profila montirane su na skulpturalne oslonce izrađene od svinutih plosnatih profila nehrđajućeg čelika.

DAMIR FABIJANIĆ

Investitor: Grad Poreč
Arhitektonsko – urbanističko rješenje: Kostrenčić i Krebel-arhitekti
Dizajn: Numen/ForUse
Asistent dizajner: Tvrtko Bojić
Svjetlotehnički projekt: Telektra
Realizacija: Adriaing d.o.o